Zašto mladi žale za vremenom koje nisu doživjeli: Tito i Jugoslavija kroz novu generaciju

Četvrtog maja navršava se 46 godina od smrti Josipa Broza Tita. Šta mladi u Bosni i Hercegovini danas znaju o njemu, kako ga doživljavaju i koliko im je bliska ideja bivše države?

O tim pitanjima govorile su doktorantica Fakulteta političkih nauka i autorica knjige o razvoju Bosne i Hercegovine Nedžla Kurtćehajić, te istraživačica i magistrica međunarodnih odnosa i diplomatije Ana Elena Banduka.

Prvi susreti s pričom o Titu

Nedžla Kurtćehajić kaže da njen odnos prema Titu počinje još u djetinjstvu, kroz porodično okruženje u kojem se njegov lik i djelo poštovalo.

Prisjetila se anegdote iz 2006. godine kada je, kao šestogodišnjakinja, s ocem posjetila Kladanj i mjesta vezana za Bitku na Sutjesci.

“Bila sam dijete, okružena starijima koji su njegovali antifašističke vrijednosti, slušale su se jugoslovenske pjesme i osjećala sam veliki ponos. U jednom trenutku sam pitala kada će Tito izaći da nam se obrati, a otac mi je tada rekao da je umro prije 26 godina. Mislim da je to bio moj prvi susret sa pojmom smrti”, kaže Kurtćehajić.

Tito i naslijeđe Jugoslavije

Govoreći o njegovoj ulozi, Kurtćehajić ističe da je riječ o državniku koji je ostavio značajan trag.

“Jugoslavija koju je ostavio vidno se razlikovala od one koju je preuzeo 1945. godine. Došlo je do industrijalizacije, poboljšanja životnog standarda i masovne politike opismenjavanja. Prije rata stopa nepismenosti bila je oko 40 do 45 posto, a do 1980. godine pala je na oko 10 posto i manje”, navodi ona.

Dodaje da je važna bila i otvorenost zemlje.

“Granice su bile otvorene i za ljude i za ideje. Jugoslovenski pasoš bio je među najznačajnijima, a građani su mogli putovati i na Zapad i na Istok”, kaže.

Međunarodni položaj i Pokret nesvrstanih

Poseban značaj, kako navodi, imao je međunarodni položaj Jugoslavije.

“Jugoslavija nije bila vezana ni za jedan blok. To se najbolje vidjelo na Titovoj sahrani kada je Beograd bio centar svijeta. Okupilo se više od 120 delegacija i oko 200 državnika, što je bilo izuzetno važno u kontekstu Hladnog rata”, kaže Kurtćehajić.

Ističe i značaj Pokreta nesvrstanih.

“To je bio savez koji je okupljao novooslobođene zemlje i nudio alternativu podijeljenom svijetu. Tito je bio jedan od njegovih osnivača, a ta pozicija je donosila i određene političke i ekonomske prednosti”, dodaje.

Tito kao politička ličnost danas

Ana Elena Banduka kaže da je Tito bio kompleksna ličnost koja je kombinovala različite oblike moći.

“Imao je spoj meke i tvrde moći. Od zanatlije i vojnog lidera do državnika koji je ulagao u kulturu, umjetnost i obrazovanje. To je stvorilo harizmatičnu ličnost koja je i danas prisutna kroz različite oblike ikonografije”, kaže Banduka.

Dodaje da je takav model danas teško zamisliti.

“Tadašnji sistem omogućavao je visoku koncentraciju moći, dok su danas politički okviri drugačiji. Ipak, ulaganje u kulturu, obrazovanje i meku moć ostaje važna lekcija”, navodi.

Mladi između nostalgije i realnosti

Govoreći o današnjem kontekstu, Banduka ističe da mladi Jugoslaviju često posmatraju kroz priče starijih generacija.

“Često se govori o ‘zlatnom dobu’ i sigurnosti, dok je danas, recimo, stambeno pitanje za mlade izuzetno teško. Kupovina stana je za mnoge nedostižna, dok je ranije to bio standard”, kaže.

Kurtćehajić dodaje da je ta razlika posebno izražena.

“Država je tada rješavala stambeno pitanje. Danas pripadamo generaciji koja možda nikada neće moći sebi priuštiti stan”, ističe.

Koliko mladi danas znaju o Titu

Kurtćehajić kaže da je zabrinjavajuće što mladi koji su ankteirani u Beogradu imaju vrlo ograničeno ili pogrešno znanje.

“To je rezultat distance, ali i izostanka sadržaja u obrazovnim sistemima. Ako imate generacije koje same ne poznaju osnovne činjenice, teško je očekivati da će to prenijeti dalje”, navodi.

Dodaje da vjeruje da je situacija u Sarajevu ipak nešto drugačija.

“Mislim da je ovdje ta priča ipak prisutnija i da postoji barem osnovno razumijevanje njegovog značaja”, kaže.

Sjećanje na vrijednosti jednog vremena

Na kraju, Kurtćehajić podsjeća na vrijednosti koje su obilježile to vrijeme.

“Bosna i Hercegovina je živjela duh bratstva i jedinstva. Žalosno je što je sve završilo na način na koji jeste, posebno jer BiH nije doprinijela raspadu Jugoslavije, a platila je najveću cijenu”, zaključuje.

Nedžla je objavila i knjigu "Bosna od početaka do prijema u UN-u". Koliko je ovaj period bio važan za afirmaciju BiH i kako mladi u BiH poimaju taj period važnim za državnost - pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad